Povijest
Tisućljećima su se na području crikveničke rivijere izmjenjivala razdoblja rata i mira, upravljali su razni vladari, postojale različite države i naselja, miješali se jezici i pisma, dodirivale, ispreplitale i spajale kulture i civilizacije, počevši od liburnske preko antičke pa sve do mađarske, austrijske i suvremenih strujanja. Njihovi su vidljivi tragovi ostali zapisani u ostacima naselja, grobnih humaka i obrambenih gromača, oružja, nakita, građevinskoj keramici i specifičnim amforama, dok su nevidljivi ovjekovječeni u barbarskim kletvama, molitvama pavlina, smijehu i pjesmi ribara... Povijest Crikvenice, Dramlja i Jadranova i Selca povezana je i uvjetovana razvojem susjedne plodne udoline Vinodol i njenih utvrđenih srednjevjekovnih gradova: Drivenika, Grižana i Bribira. Tijekom srednjeg vijeka je svaki od tih gradova imao svoju luku u priobalju, uz koju su nicala i ribarska naselja. Crikveničko je područje iznjedrilo vrhunske i spretne ribare, zidare i klesare, a 20. stoljeće je obilježio intenzivan razvoj turizma kao primarne gospodarske grane, koja je stagnirala u razdoblju dvaju svjetskih ratova i Domovinskoga rata devedesetih godina. Novo razdoblje društvenog i gospodarskog razvitka je započelo osnivanjem Grada Crikvenice 1993. godine.
CRIKVENICA
Crikveničani su prije naseljavanja današnje Crikvenice živjeli u zaleđu čije je sjedište bilo mjesto Kotor na obližnjem brijegu. Od Rimljana je ostao naziv Ad turres, kojega su Hrvati po doseljenju preveli kao Kod tor (kod tornjeva). Bavili su se zemljoradnjom, stočarstvom i ribarstvom, a od domicilnoga rimskoga stanovništva su preuzeli vještinu uzgoja vinove loze. Utemeljiteljem Crikvenice se smatra knez Nikola IV. Frankopan, koji je uz tada zapuštenu crkvicu Uznesenja Blažene Djevice Marije dao sagraditi samostan, a poklonio ga je redovnicima Sv. Pavla Pustinjaka (pavlinima) 14. kolovoza 1412. godine. Darovnicu je izdao u Modrušu, to je ujedno i najstariji pisani dokument u kojem se spominje ime Crikvenica pa se ta godina smatra godinom njenog postanka, a 14. kolovoza slavi kao Dan Grada. Brojnije naseljavanje današnje Crikvenice je započelo u 17. stoljeću, a posebno 1776. kad je u požaru stradao veći dio Kotora, između ostaloga i župna crkva Sv. Šimuna pa se sjedište župe seli u Crikvenicu. Zbog nedostatka obradive zemlje, Crikveničani su se sve više okretali moru i ubrzo stekli glas najboljih ribara sjevernog Jadrana. Krajem 19. stoljeća Crikvenica se nalazi u sastavu Austro-Ugarske Monarhije, a gradnjom prvog morskog drvenog kupališta 1888. godine te hotela Therapia (1895) i Miramare (1906) u njoj započinje intenzivan razvoj turizma, i to prvenstveno zdravstvenog. Napretkom parobrodarstva i pomorsko-putničkog prometa između Rijeke i Crikvenice, Crikvenica postaje pristupačnija, a time i poznatija širem krugu domaćih i stranih turista. S vremenom je izgradila turističku tradiciju, stekla status jednoga od vodećih turističkih mjesta na Jadranu te postala omiljeno ljetovalište mnogih generacija.DRAMALJ
Dramalj je u početku bio ribarska luka puna maslinika na posjedima čiji su vlasnici bili stanovnici iz tribaljske doline, a prvi puta se spominje tek početkom 18. stoljeća, kada se trajno naseljava i dobiva naziv: Zagorje - Dramalj. Naselje se počelo formirati i rasti oko stare crkvice Sv. Jelene, koja se proširuje i obnavlja početkom 19. stoljeća. Crkva je sagrađena na mjestu stare kapelice, koja je barokizirana i proširena u 18. stoljeću, kada je Dramalj bio kapelanijom župe Belgrad, a 1796. godine je poznati riječki umjetnik Giuseppe Capovilla za nju izradio mramorni oltar. Župa Svete Jelene je osnovana 1809. godine, dok su Župni dom i crkva Svete Jelene sagrađeni nakon 1812. godine. U 19. stoljeću je uređena unutrašnjost crkve, 1837. propovjedaonica, a 1845. glavni oltar. Mjesto ubrzo mijenja naziv u Sveta Jelena po istoimenoj crkvi, a po završetku Drugoga svjetskog rata opet dobiva staro ime Dramalj. U neposrednoj blizini crkve se nalazi i Dom kulture, gdje se nalazila i prva pučka knjižnica, osnovana 1939. godine. U razdoblju između dva svjetska rata započinje izgradnja objekata za smještaj turista te u godinama što slijede Dramalj izrasta u turističko mjesto s velikim brojem vikendaša i turista.
